Casa Turca

Adresa: Verdijeva 13
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1879.
Namjena: stambeno-poslovna

Turska kuća izgrađena 1879. smještena je pored glavne riječke tržnice, na križanju ulica Giuseppea Verdija i Vatroslava Lisniskog. Ovaj je, tada novi, dio Rijeke na potezu kazalište – gradska tržnica stvoren nasipanjem tijekom 19. stoljeća i zamišljen kao elitna četvrt namijenjena modernom razvoju pomorstva, riječke luke te uslužnih i vitalnih djelatnosti grada. 

Kuća je poznata i pod nazivom palača Bartolich-Gelletich-Nicolaides, prema svojoj vlasnici Riječanki Antoniji Bartolich Gelletich, udovici kapetana Tommasa Gelleticha. Ona se 1891. udala za dvadeset dvije godine mlađeg turskog i grčkog konzula Nikolakija Nikolaki Effendija de Nicolaidesa. Godine 1906. na dotad jednostavnoj građevini podignut je četvrti kat i potkrovlje te redizajnirano pročelje u tada pomodnome orijentalnom stilu pod vodstvom arhitekta Carla Conighija, zaslužnog za neke od najreprezentativnijih građevina u Rijeci i Opatiji. Riječ je o neobičnoj mješavini historicizma, secesije i pseudoorijentalnih utjecaja s, u europskim okvirima, rijetkim primjerima kaligrafije četiri varijante arapskog pisma (nastalik, sulus, kufi i tugrai). U arhitektonskom oblikovanju vidljiv je utjecaj arapske arhitekture i umjetnosti. Jedinstveno pročelje crveno-žutih horizontalnih pruga obiluje stiliziranim vegetabilnim i geometrijskim ornamentima, što naslikanim, što u obliku arhitektonske plastike. Na pročelju se nalaze i slikani prikazi ljudskih figura, ženskih i muških glava, što nije tipično za orijentalnu islamsku kulturu. 

Obilježja Turske kuće svjedoče multikulturalnoj i multietničkoj Rijeci s početka 20. stoljeća. Tada se u grad slijevao kapital iz cijele Europe, a u Rijeci su djelovala čak dvadeset dva konzulata. Ovaj, povijesno, lingvistički, nacionalno i vjerski, neobičan grad bio je plodno tlo za različite utjecaje i stvaranje unikatnih primjera arhitekture poput Turske kuće. 

 

Valorizacija:

Ova građevina nije na Listi zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Bibliografija:

de Canziani Jakšić, Theodor, Dekorativno fasadno slikarstvo u Rijeci, Državni arhiv u Rijeci, 2001.

Visit Rijeka, Turska kuća, http://www.visitrijeka.hr/sto_vidjeti/arhitektura/turska_kuca, (16.2.2016.)

Benčić, Luka, Turska kuća je svjedok multikulturalnoj Rijeci, Jutarnji list, 16. svibnja 2007., http://www.jutarnji.hr/turska-kuca-je-svjedok-multikulturalnoj-rijeci/174538/ (16.2.2016.)

Halepović-Đečević, Esma, Turska kuća – Casa Turca u Rijeci, Hrvatsko-tursko društvo, Liber, Rijeka, 2007.

Cupać, Damir, Riječka "Turska kuća" označena i spomen-pločom, Novi list, 2. prosinca 2012., http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kultura/Rijecka-Turska-kuca-oznacena-i-spomen-plocom?meta_refresh=true (16.2.2016.)

Behar, Turska kuća u Rijeci, http://behar.hr/turska-kuca-u-rijeci/# (16.2.2016.)

Glavočić, Daina, Poslovne palače, u: Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900., Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002., str. 162–164. 

Matejčić Radmila, Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Adamić, Rijeka, 2007. 

Službene stranice Grada Rijeke, http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=3728&sec=339, (16.2.2016.)

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, Turska kuća, http://www.htdr.hr/turska-kuca/, (16.2.2016.)

Žic, Igor, Kratka povijest grada Rijeke, Adamić, Rijeka, 2010.

 

Tagovi: casaturca, historicizam, turskakuca